Pregled jedna obr. tema
Aborigini
Autor: Kolenko Sandi , prof. geografije , Procitano: 11286 puta
Web Autora ... Sve obrazovne teme ovog autora .... Web skole ... 30.06.2002

ABORIGINI (ABORIDžINI)

 

   Aborigini (Aboridžini) su australski domoroci. Pripadnici su crne rase. Boja kože im je tamno smeda, srednje su visine, relativno kratkih udova, širokih nosova, te imaju bujan rast kose i brade. Znanstvenici smatraju da su Aboridžini počeli naseljavati Australiju za vrijeme posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 40 000 godina. Navodno su iz Azije doplovili nekim oblicima splavi na sjever Australije. To morsko putovanje najranije je do danas poznato pomorsko putovanje prethistorijskog čovjeka. Budući da je Australija bila izolirana od ostatka svijeta, Aboridžini su imali veoma malo dodira s vanjskim svijetom, tako da su ostali na vrlo niskom stupnju razvoja.

 

DODIR S EUROPLJANIMA

   Prije približno 200 godina Australiju su počeli naseljavati Europljani. Naseljavali su prije svega krajeve uz obalu. Domoroce su proganjali potiskujući ih u prostore nepovoljne za život. Od Europljana upoznali su alkohol, od Kineza opium, a uz to su im došljaci donijeli tuberkulozu i druge njima nepoznate bolesti. Velik broj Aboridžina podlegao je tim bolestima, a gotovo isto toliko pobili su europski doseljenici. Naime, prije dolaska Europljana u Australiju, Aboridžina je bilo izmedu 300 i 500 tisuća. Za 150 godina njihov se broj smanjio na svega 40 000.

 

 

 

 

 

TRADICIONALNI žIVOT ABORIDžINA

   Aboridžini su tijesno povezani s prirodom i imaju izvanredne sposobnosti za preživljavanje u teškim uvjetima. Preživjeli su tamo gdje bi svatko drugi odustao. Oni znaju gdje su podzemne vode, kako crpiti vodu iz odredenih stabala i korijenja. Upadljivo je njihovo izvanredno snalaženje u prirodi, sposobnost čitanja tragova i dobra memorija. Stoljećima su spavali pod vedrim nebom ili u priprostim kolibama. Hranili su se sakupljanjem plodova, korijenja, gomolja i svih jestivih životinja. U lovu su se koristili kopljem, te bumerangom, koji spretno bačen pogada cilj ili se vraća bacaču. Dio Aboridžina i danas živi tradicionalnim polunomadskim životom u lovačko–sakupljačkim zajednicama.

 

 

KULTURA, DRUŠTVENI I VJERSKI žIVOT

   Aboridžini imaju danas najstariju kulturu na svijetu. Od najranijeg djetinjstva do smrti Aboridžini stalno uče o svojoj kulturi i povijesti. Svaka zajednica poistovjećuje se s odredenom biljkom ili životinjom i odreduje je kao svoj totem.
U društvenom i vjerskom životu Aboridžina važnu ulogu imaju glazbene i plesne svetkovine, takozvane Corroborees (koroboriz). One se obavljaju kad god se Aboridžini utabore. Muškarci oslikavaju tijela, plešu u ritmu dok žene ostaju u pozadini, gdje u ritmu pomiču ruke i tijelo.

   Aboridžini imaju mnogo smisla za umjetnost. Špiljske slikarije australskih domorodaca prikazuju ljude, duhove i životinje iz “doba snova”- po njihovu vjerovanju doba stvaranja svijeta. Te su slike radene okerom i bijelom glinom, a njima su prekrivene litice i stijene plemenskih teritorija.

 



ABORIDžINI DANAS

   Iako se broj Aboridžina u prvih 150 godina europske kolonizacije drastično smanjio, danas se njihov broj neprekidno povećava. Njihova neprestana borba za jednakost izborena je 1967. godine, kada Aboridžini postaju ravnopravni australski gradani. Australska vlada se posljednjih godina iznimno trudi da bi im pomogla. Najvažniji korak u tom smjeru, vraćanje je njihove prvobitne zemlje. Sudskom odlukom iz 1993. godine poništena je zakonska uredba koja Australiju definira kao nenaseljeni kontinent u vrijeme dolaska Europljana. Zahvaljujući tome Aboridžini sada imaju pravo vlasništva nad svojim teritorijem.

   Ipak, mnogi Aboridžini se teško snalaze u australskom suvremenom društvu. Unatoč velikom trudu australske vlade, doživljavaju sličnu sudbinu kao Indijanci u Sjevernoj Americi. Svega 66% muškaraca i 36% žena je zaposleno , dok samo 7% ima završeni fakultet. Najčešće žive u siromašnim gradskim četvrtima , a neki od njih vide izlaz u povratku tradicionalnom nomadskom životu svojih predaka.

 

 ZANIMLJIVOSTI  

 

¤ Aboridžinu, ako je izvan utjecaja suvremene civilizacije, potrebno je više od 30 km2 životnog prostora da bi mogao opstati.

¤ Tijekom tisućljeća tijela Aboridžina prilagodila su se teškim klimatskim uvjetima, tako da mogu spavati sasvim goli na otvorenom i na temperaturama blizu 0 °C !

¤ Najstarije, u kamenu uklesane slike Aboridžina, starije su od 30 000 godina.

¤ Jezik plemena Pitjantjara tako je siromašan da se moraju sporazumijevati i prstima. Brojiti i računati znaju samo do 3!





¤ Mistična stijena Ayers Rock, poznatija je po aboridžinskom nazivu Uluru, najveći je monolit na svijetu, ali i sveto mjesto Aboridžina. Uz crvenu stijenu vezane su brojne legende i priče. Aboridžini misle da je nastala u doba sna kada su se sukobili Kunya i Liru, dva zmijska božanstva. Pokazat će vam čak i tragove njihove borbe na stijeni – udubine koje je načinio Kunya udarajući Liru. Postoje čak pojedini dijelovi stijene koje ženski članovi plemena ne smiju nikada vidjeti. Iako se može popeti na vrh 348 metara visoke stijene, Aboridžini žele da se to ne radi jer vrijeda svetost mjesta.

 


 

 
Pocetna strana